Priprema i polaganje ispita iz fiziologije

Kursevi Fiziologije 1 i Fiziologije 2 na Fakultetu veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu imaju za cilj da studentima veterinarske medicine omoguće sticanje osnovnih i potrebnih znanja o:

  • fiziološkim procesima, kao i mehanizmima regulacije koji utiču na njihovo odvijanje.
  • funkciji pojedinih sistema organa, organa, tkiva i ćelija.

Praktičan deo kursa usmeren je ka tome da studenti steknu neposredan uvid u principe odabranih fizioloških procesa.
Znanja i veštine stečene na kusrevima Fiziologije 1 i Fiziologije 2 su neophodna osnova studentima za dalje samostalno praćenje i razumevanje gradiva na kasnijim godinama studija.

Nastava

Ukupan broj časova tokom kursa je:

Fiziologija 1

  • teorijska nastava 60 časova (4 časa nedeljno)
  • praktična nastava 45 časova (3 časa nedeljno)

Fiziologija 2

  • teorijska nastava 60 časova (4 časa nedeljno)
  • praktična nastava 45 časova (3 časa nedeljno)

Predavanja se održavaju u velikom amfiteatru Fakulteta u prizemlju:

Kurs Fiziologije 1 se održava tokom III semestra

  • utorkom od 11:00 časova (2 časa)
  • četvrtak od  10:00 časova (2 časa)

Kurs Fiziologije 2 se održava tokom IV semestra

  • utorkom od 11:00 časova (2 časa)
  • četvrtak od  10:00 časova (2 časa)

Vežbe se održavaju tokom III semestra (Fiziologija 1) i IV semestra (Fiziologija 2) u vežbaonici Katedre za fiziologiju i biohemiju, u bloku od 3 časa nedeljno, prema zvaničnom rasporedu.

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi. O prisustvu studenata na predavanjima i vežbama će se voditi lična evidencija za svakog studenta.

U slučaju potrebe, u dogovoru sa nastavnikom mogu se tokom semestra organizovati vanredne konsultacije, uz uslov da potrebu za tim iskaže najmanje 20 studenata.

Po završetku nastave, a pre početka junskog ispitnog roka, održavaju se zbirne konsultacije u trajanju od 3 časa tokom 5 uzastopnih dana (ukupno 15 časova).

Evidencija pohađanje nastave

Svaki student će na početku III semestra dobiti svoj evidencioni list u koji će se neprekidno unositi podaci o njegovom radu i zalaganju tokom semestra. Evidencioni list je jedini validan dokument o radu studenta tokom kursa i student mora uvek da ga ima sa sobom na predavanjima, vežbama i kolokvijumima iz fiziologije.

Odsustvovanje sa predavanja i nadoknada

Nadoknada izgubljenih predavanja nije moguća.

Nadoknada izgubljenih vežbi moguća je na jedan od navedenih načina:

  1. tokom semestra, ukoliko ima ispit ili neku neodložnu obavezu, student može da dođe na datu vežbu sa drugom grupom, tokom iste nedelje u kojoj je ta vežba na programu, uz prethodno najavljivanje nastavniku koji vodi vežbu. Nastavnik može da dozvoli ili ne dozvoli studentu zamenu grupa, uzimajući u obzir optimalne uslove za održavanje nastave. U slučaju zamene grupe ne računa se da je student izgubio vežbu.
  2. nakon završenih svih vežbi u semestru, student može da kolokvira izgubljene vežbe u dogovoru sa nastavnikom. U slučaju jednog izostanka sa vežbe tokom semestra, vežba se ne mora kolokvirati. U slučaju dva ili tri izostanka sa vežbi tokom semestra, studenti su obavezni da kolokviraju sve vežbe. Ukoliko student izostane sa četiri ili više vežbi tokom semestra obavezan je da ponovo upiše kurs Fiziologije 1 ili Fiziologije 2 zavisno od toga u kom semestru nije prisustvovao vežbama. 

Neprekidno praćenje znanja studenata i formiranje konačne ocene

Ukupan broj bodova koji student mora da osvoji za dobijanje pozitivne ocene na kursu Fiziologije je minimalno 51 od mogućih 100.

Tokom dva semestra mora se osvojiti minimalno 14 (7 u okviru Fiziologije 1 i 7 u okviru Fiziologije 2) od mogućih 30 bodova. Bodovi se tokom semestra stiču na sledeći način:

Tokom III semestra student mora da osvoji minimalno 7 bodova od mogućih 15, čime se dobija pravo overe kursa Fiziologija 1 i upisa Fiziologije 2.
Bodovi iz Fiziologije 1 (u III semestru) se ostvaruju na sledeći način:

  • prisustvo na predavanjima – maksimalno 5 poena (pet nasumičnih provera koje donose po 1 bod)
  • kolokvijumi – maksimalno 10 bodova (rade se dva kolokvijuma tokom semestra; svaki kolokvijum donosi maksimalno po 5 poena). Student koji na svakom kolokvijumu osvoji minimalno 4 boda  stiče uslov za moguće oslobađanje od praktičnog ispita, ukoliko ispuni zahtevan uslov za oslobađanje od praktičnog ispita iz Fiziologije 2).

Tokom IV semestra student mora da osvoji minimalno 7 bodova od mogućih 15, čime se dobija pravo overe predmeta Fiziologija 2.
Bodovi iz Fiziologije 2 (u IV semestru) se ostvaruju na sledeći način:

  • prisustvo na predavanjima – maksimalno 5 poena (pet nasumičnih provera koje donose po 1 bod)
  • kolokvijumi – maksimalno 10 bodova (rade se dva kolokvijuma tokom semestra; svaki kolokvijum donosi maksimalno 5 poena). Student koji na svakom kolokvijumu osvoji minimalno 4 boda, a tokom III semestra je osvojio 8 ili više poena stiče uslov za oslobađanje od praktičnog ispita, a za praktični deo ispita mu se upisuje maksimum od 10 poena.

Overom predmeta Fiziologija 1 i Fiziologija 2 student stiče pravo izlaska na ispit.

Na završnom ispitu mora se osvojiti minimalno 34 poena od mogućih 70. Poeni se osvajaju na sledeći način:

  • Praktični ispit – maksimum 10 bodova a minimum 4 boda (jedno pitanje, odgovara se usmeno uz praktičan rad).
  • Usmeni ispit – maksimum 60 poena, minimalno 30 poena (četiri pitanja; svako pitanje donosi maksimalno 15 poena, a minimalno je potrebno osvojiti 7,5 poena po pitanju; odgovara se usmeno).

Popis veština kojima student treba da ovlada

HEMATOLOGIJA

  • određivanje broja eritrocita
  • određivanje koncentracije hemoglobina
  • određivanje broja leukocita
  • pravljenje krvnog razmaze i bojenje metodom po Papenheim-u
  • određivanje apsolutne i relativne leukocitarne formule
  • oređivanje derivata hemoglobina (oksi, dezoksi, karboksi i met-hemoglobina)
  • određivanje brzine sedimentacije eritrocita
  • određivanje minimalne i maksimalne osmotske rezistencije eritrocita
  • izvođenje osnovnih testova zgrušavanja krvi i interpretacija nalaza

EKG

  • postavljanje elektroda EKG odvoda kod standardnog registrovanja EKG-a (monopolarno, bipolarno i registrovanje pojačanih odvoda sa ekstremiteta)
  • Snimanje i tumačenje EKG-a

ARTERIJSKI PRITISAK

  • određivanje visine krvnog pritiska pomoću sfigmomanometra

AUSKULTACIJA SRČANIH TONOVA

SPIROMETRIJA

  • izvođenje statičke spirometrije
  • merenje plućnih volumena i izračunavanje plućnih kapaciteta

DIGESTIVNI SISTEM

  • određivanje kiseosti želudačnog soka

KLINIČKI PREGLED MOKRAĆE

  • opšti pregled (diureza, konzerviranje i transport mokraće.....)
  • određivanje fizičkih karakteristika (boja, miris, konzistencija, prozirnost i ukus)
  • određivanje fizičkohemijskih karakteristika (pH vrednosti, specifične mase   )
  • ispitivanje prisustva glukoze u mokraći
  • ispitivanje prisustva proteina u mokraći
  • ispitivanje prisustva acetonskih tela u mokraći
  • ispitivanje prisustva urobilinogena i urobilina u mokraći
  • ispitivanje prisustva žučnih boja i žućnih kisleina u mokraći
  • mikroskopski pregled sedimenta mokraće
  • dokazivanje slobodnih i vezanih sulfata u mokrači
  • kvalitativno i kvantitativno dokazivanje hklorida mokraće

REFLEKSI

  • Izvođenje kornealnog refleksa
  • Izvođenje pupilarnog refleksa
  • Izvođenje patelarnog refleksa

PREGLED OČNOG DNA

 

Konačna ocena se formira na osnovu ukupnog zbira osvojenih poena, na sledeći način:

  • Od 51 do 60 poena - 6 (šest)
  • Od 61 do 70 poena - 7 (sedam)
  • Od 71 do 80 poena - 8 (osam)
  • Od 81 do 90 poena - 9 (osam)
  • Od 91 do 100 poena - 10 (deset)

Nastavnici

Predmetni nastavnici:           

Saradnik:

Literatura

Udžbenička literatura za pripremanje ispita

  • V. Stojić – Vetrinarska fiziologija, Naučna, Beograd, 2007.
  • V. Stojić, V. Savić – Praktikom iz fiziologije, Naučna, 2003.

Pomoćni udžbenici

  • Jelka Stevanović - Fiziologija organa za varenje kod domaćih životinja, Beograd, 2004
  • Jelka Stevanović – Fiziologija nervnog sistema, Beograd, 2004

Katedra za fiziologiju i biohemiju
Šef Katedre
Prof dr Miodrag Lazarević

  1. Dokazati osobine refleksa (prostornu,vremensku sumaciju i iradijaciju) na žabi
  2. Pokazati uticaj Stanijusovih ligatura na rad žabljeg srca
  3. Objasniti uticaj temperature na frekvencu srca žabe
  4. Objasniti i pokazati tok krvi kroz kapilare na primeru perifernog krvotoka žabe
  5. Objasniti refleksni luk i ulogu kornealnog,pupilarnogipatelarnog refleksa
  6. Prikaži uticaj draženja n. vagusa na rad žabljeg srca i izvedi Golc-ov ogled
  7. Izvedi ekstrasistolu na žabljem srcu i obljasni njen mehanogram
  8. Odrediti prag i maksimalni nadražaj na neuro-mišićnom preparatu žabe
  9. Pokazati uticaj opterećenja na poprečno-prugasti mišić
  10. Izvesti sekundarnu kontrakciju i sekundarni tetanus poprečno-prugastog mišića
  11. Objasniti auskultaciju srčanih tonova i nacrtati fonokardiogram
  12. Izmeriti TA i objasniti princip merenja
  13. Navedi kapacitete i volumene pluća i izmeri vitalni kapacitet
  14. Objasni monopolarno registrovanje EKG-a, nacrtaj i obeleži njegove zapise
  15. Objasni bipolarno registrovanje EKG-a, nacrtaj i obeleži njegove zapise
  16. Obavi klinički pregled mokraće __________
  17. Izvedi reakcije za dokazivanje slobodnih i vezanih sulfata u mokraći
  18. Dokaži prisustvo hlorida u mokraći i odredi njihovu koncentraciju po Moohr-u
  19. Istaložiti belančevine krvne plazme i seruma
  20. Odrediti broj eritrocita u krvi
  21. Odrediti broj leukocita u krvi
  22. Izračunati indeks obojenja na uzorku krvi___________
  23. Odrediti leukocitarnu formulu
  24. Odrediti koncentraciju Hb u krvi metodom po Sahlli-u
  25. Ispitati derivate Hb pomoću spektroskopa
  26. Odrediti brzinu taloženja eritrocita metodom po Weestergreen-u
  27. Izvesti osmotsku i hemijsku hemolizu
  28. Odrediti puferski kapacitet plazme u odnosu na neorgansku smešu pufera
  29. Odrediti osmotsku rezistenciju eritrocita u hipotoničnim rastvorima NaCl
  30. Dokazati uticaj Ca jona na koagulaciju krvi. Objasniti vreme koagulacije i vreme krvarenja
  31. Proverite da li jer ovo mrlja od krvi
  32. Izvesti probe za dokazivanje uslova za dejstvo tripsina
  33. Izvesti probe za dokazivanje uslova za dejstvo pepsina
  34. Dokazati prisustvo amilaze u ekstraktu pankreasa
  35. Dokazati prisustvo ptijalina
  36. Izvesti reakcije za dokazivanje soli žučnih kiselina, žučnih boja i holesterola
  37. Izvedi reakcije za dokazivanje holesterola
  38. Izvesti kvalitativno i kvantitativno dokazivanje prisustva HCl u želudačnom soku
  1. HOMEOSTAZA
  2. JONSKI KANALI
  3. FIZIOLOGIJA KRVI
  4. KRVNA PLAZMA – KRVNI SERUM
  5. PUFERI KRVI
  6. FIZIOLOGIJA ERITROCITA
  7. FIZIOLOGIJA LEUKOCITA
  8. FIZIOLOGIJA LIMFOCITA
  9. TROMBOCITI- KOAGULACIJA KRVI
  10. FIZIOLOGIJA ANTITELA
  11. KRVNE GRUPE- RH FAKTOR
  12. HEMOGLOBIN
  13. GRAĐA MIOKARDA
  14. AUTOMATIZAM SRCA
  15. SRČANA REVOLUCIJA
  16. ELEKTROKARDIOGRAFIJA
  17. SRČANI TONOVI
  18. PULS
  19. REGULACIJA SRČANOG RADA
  20. FIZIOLOGIJA KRVNIH SUDOVA
  21. FIZIOLOGIJA KAPILARA
  22. KRVNI PRITISAK
  23. VENSKI PULS
  24. LIMFA I LIMFOTOK
  25. SLEZINA
  26. KRVOTOK PLUĆA I BUBREGA
  27. VENTILACIJA PLUĆA
  28. RAZMENA GASOVA U PLUĆIMA I TKIVIMA
  29. NERVNA REGULACIJA DISANJA
  30. DISANJE KOD PTICA I RIBA
  31. ULOGA BUBREGA U ACIDO – BAZNOJ RAVNOTEZI
  32. KONCENTRACIONO- DILUCIONA SPOSOBNOST BUBREGA
  33. FIZIOLOGIJA MOKRAĆNE BE[IKE
  34. ENDOKRINA ULOGA BUBREGA
  35. EKSKRETORNA FUNKCIJA BUBREGA
  36. FIZIOLOGIJA KOŽE
  37. FIZIOLOGIJA MLEČNE ZLEZDE
  38. GUTANJE
  39. FIZIOLOGIJA PLJUVAČKE
  40. VARENJE U ŽELUCU
  41. PANKREASNI SOK
  42. ŽUČ
  43. VARENJE U TANKOM CREVU
  44. MOTORIKA CREVA
  45. RESORPCIJA
  46. BIOHEMIJSKI PROCESI U DEBELOM CREVU
  47. NERVNO HUMORALNA REGULACIJA DIGESTIVNE SEKRECIJE
  48. VARENJE KOD PTICA
  49. PREŽIVANJE
  50. BIOHEMIJSKI PROCESI U PREDŽELUCIMA
  51. ULOGA GLJIVICA – INFUZORIJA
  52. RUKTUS
  53. MOTORIKA PREDŽELUDACA
  54. FIZIOLOGIJA EZOFAGEALNOG ŽLEBA
  55. FIZIOLOGIJA JETRE
  56. FIZIOLOGIJA ISHRANE
  57. OSNOVNI ENERGETSKI PROMET
  58. TERMOREGULACIJA
  59. PROMET VODE
  60. MAKROELEMENTI
  61. MIKROELEMENTI
  62. POPREČNO PRUGASTI MIŠIĆI
  63. MIŠIĆNA KONTRAKCIJA
  64. UTICAJ MIŠIĆNOG RADA NA ORGANIZAM
  65. FIZIOLOGIJA GLATKIH MIŠIĆA
  66. BIOHEMIJSKE I BIOFIZIČKE PROMENE U TOKU MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
  67. MEHANIZAM DEJSTVA HORMONA
  68. HIPOTALAMUS
  69. ADENOHIPOFIZA
  70. NEUROHIPOFIZA
  71. TIREOIDEJA
  72. PARATIREOIDEJA
  73. ENDOKRINI PANKREAS
  74. SRŽ NADBUBREGA
  75. MINERALOKORTIKOSTEROIDI
  76. GLUKOKORTIKOSTEROIDI
  77. POLNI HORMONI
  78. TKIVNI HORMONI
  79. VITAMIN A
  80. VITAMIN D
  81. VITAMIN K
  82. VITAMIN PP I C
  83. VITAMIN B 1
  84. VITAMIN B 2 – B 6
  85. VITAMIN E
  86. ANTIANEMIČNI VITAMINI
  87. RECEPTORI
  88. FIZIOLOGIJA BOLA
  89. FIZIOLOGIJA PERIFERNIH NERAVA
  90. FIZIOLOGIJA SINAPSI
  91. KIČMENA MOŽDINA
  92. PRODUŽENA MOŽDINA
  93. TALAMUS
  94. KORA VELIKOG MOZGA
  95. RETIKULARNA FORMACIJA
  96. BAZALNE GANGLIJE
  97. LIMBUSNI SISTEM
  98. MALI MOZAK
  99. UČENJE-PAMĆENJE
  100. BUDNO STANJE- SPAVANJE
  101. SIMPATIKUS
  102. PARASIMPATIKUS
  103. MIOTATIČKI REFLEKS
  104. USLOVNI REFLEKS
  105. KORNEALNI REFLEKS
  106. PUPILARNI REFLEKS
  107. ČULO VIDA
  108. ČULO SLUHA
  109. ČULO RAVNOTEŽE
  110. ČULO UKUSA- MIRISA
  111. AKOMODACIJA OKA
  112. CEREBROSPINALNA TEČNOST